Američko-kineski Odnosi na Dnu

Svedoci smo nastavka napetih odnosa između ove dve zemlje. Američki državni sekretar Blinken je završio svoju drugu posetu Kini u godinu dana. Malo je postignuto između dva igrača čiji odnosi utiču na globalne tokove više od drugih. Naprotiv, može se zaključiti da se situacija zateže i da jasnih koraka za unapređenje nema.

Po diplomatskim standardima neko bi pomislio da se tango između komunista i demokrata sinhronizuje. Potpisani su protokoli o saradnji na polju veštačke inteligencije, morskih puteva, odnosa u Pacifiku i narkoticima. Ali ni jedna strana nije mogla da sakrije rastuće tenzije koje su posledica raskoraka u geopolitičkim interesima dve zemlje.

Blinken je dočekan tako da mu nisu pokazali počasti kakve takvi zvaničnici iziskuju. Sama poseta je predstavljena kao niz zahteva koje amerikanci nameću kineskim vlastima. Većina ovih zahteva neće biti ispunjena tako da je jasno kuda ide ovaj voz: produbljivanje nepoverenja između dve najveće ekonomije.

Odnosi Rusije i Kine, koji su u radikalnom usponu, su trn u američkom oku. Komične sankcije koje su uveli određenim kineskim institucijama nemaju nikakav uticaj na komunističku ekonomiju. Svaki put kada SAD kritikuje po ovom pitanju kinesko-ruski odnosi odu korak dalje. I ovog puta, usled posete Blinkena najavljena je poseta Vladimira Putina Kini sledećeg meseca. Trgovina između Kine i Rusije je u 2023. godini skočila za 26% na $240 milijardi. Ujedno je Kina postala najveći uvoznik ruske nafte. Dalji ekonomski planovi između dve države su više nego ambiciozni. Razmena se sad obavlja u domaćim valutama i dolar je  izbačen kao sredstvo plaćanja robe između ive dve države. Sam sistem funkcioniše više od godinu dana i Rusija ga promoviše širom sveta kako bi se ratosiljala dolara za sva vremena.

Tajvan je goruća tema oko koje za sada nema dogovora. Ako neko čita zapadne medije, kineski napad na ostrvo je samo pitanje vremena. Skoro 90% stanovnika Kine su Han kinezi, najveća etnička grupa na planeti. Isti etnos je zastupljen na Tajvanu sa 97%. Iako su se tokom buđenja komunizma sukobili u građanskom ratu, odnosi su danas na drugom nivou. Obe strane razumeju da bi rat radikalno usporio društveni razvoj i opet doveo do bratoubilačkog rata. Među samim kinezima mogućnost rata je na daleko manjoj razini, što se lako može proveriti čitajući lokalne medije. Značaj Tajvana kao centra za proizvodnju najsavremenijih čipova raste sa svakim novim kodom veštačke inteligencije. Rat bi verovatno doveo do globalne recesije koja ne odgovara ni amerikancima ni kinezima.

Sekretar je proveo poslednji dan u razgovoru sa predsednikom Xi-om i ništa pametno nismo čuli. Vrhunac dijaloga je da dve zemlje ne smeju da dozvole „nerazumevanje“ i „miscalculation“. Ova izjava više zabrinjava nego što smiruje tenzije jer baca svetlo na mogućnost da neki potezi radikalno ugroze odnose. Kineski predsednik je jasno rekao da Zapad mora da gleda na kineski razvoj sa pozitivne strane, i da bilo koji drugi pristup ne dolazi u obzir. Pokušaji da se Kina sankcijama ekonomski obuzda su se pokazali kao smešni i kontraproduktivni. Samo na polju veštačke inteligencije Kina ima oko šest patenata na svaki koji dolazi sa Zapada. Prošle godine su šokirali svet kada su predstavili čip od 7 nanometara. Smatralo se da su bar 5 godina daleko od ovog poduhvata što se ispostavilo kao još jedan promašaj u ratu za kompjutersku nadmoć. Pre mesec dana je procurela informacija da je SMIC, najveći kineski proizvođač čipova već postavio proizvodnu liniju sa gigantom Huawei. Ta linija će proizvoditi čipove od 5 nanometara, što je samo jedna generacija iza najboljih čipova proizvedenih na Zapadu. Taj korak je jedan od poslednjih do totalne nezavisnosti Kine u razvoju ove tehnologije. 

TikTok je još jedna tačka konflikta koja je doživela kulminaciju američkim zakonom o zabrani aplikacije u SAD. Naloženo je kineskoj firmi ByteDance da proda svoj udeo u kompaniji u sledećih 270 dana. Obrazloženje je da aplikaciju koriste kineske službe zarad svojih državnih interesa. Optužba je notorna glupost a istina je u čistoj ljubomori: pojavila se društvena mreža koju mladi širom sveta koriste više od zapadnih platformi. A Zapad se koristi starim rasističkim metodama moralisanja oko stavova koje sami besomučno eksploatišu. Naime, američke društvene mreže otvoreno sarađuju sa državnim službama čak kada se to od njih i ne traži. Postale su „čuvari“ naših savesti a da ih niko za tu uslugu nije ni pitao.

ByteDance se već izjasnio da nema nameru da proda svoj udeo tako da će se tehnološki rat nastaviti. Interesantno je da razni investitori imaju skoro 60% firme i pokreću tužbu baziranu na Prvom Amandmanu američkog Ustava koji štiti slobodu govora. Kineska firma, ponikla u komunizmu, tuži američke zakonodavce oko slobode govora. Što bi Radovan III rekao: „Ajde?!?“

Činjenica da je predsednik Xi primio sekretara Blinkena se u diplomatiji posmatra kao veliki pomak napred u odnosima. Ali već smo navikli da je tradicionalna diplomatija nemoćna kada je su u pitanju geopolitički lomovi. Sam rat u Ukrajini je svedok koliko promašaja su diplomate uspele da nanižu poslednjih godina. Postali su kontra-indikator političkih pomeranja što me i plaši u odnosima Kine i Amerike. Pojačani diplomatski odnosi su jedini konkretan rezultat posete sekretara koja je u svakom drugom smislu čist promašaj. Lakmus papir su baš društvene mreže gde je raspoloženje između samih građana doseglo nove platoe animoziteta.

Šta ovo znači za nas i ostatak sveta? Ništa dobro. Svako ekonomsko limitiranje i zabrane smanjuju globalni rast koji je pod pritiskom od pandemije do danas. Ekonomisti prognoziraju rast od 3,1% ove i 3,2% sledeće godine. Globalni progres zahteva rast od bliži 5% kako bi se otvorio svestki potencijal za napredak. Cilj Ujedinjenih Nacija da iskoreni eksremno sirmomaštvo do kraja ove dekade je već upitan. Mnogi drugi programi teško dolaze do sredstava u podeljenom svetu gde kompleksi velikih sila ponovo uzimaju primat nad saradnjom i miroljubivom koegzistencijom.

Još jedna pretnja je obnavljanje inflatornih pritisaka. U podeljenom svetu, sa sve većim trgovinskim barijerama, rizik od inflacije je veći. To ne odgovara ni Kini ni Americi. Nadajmo se da će ih ekonomski progres opet približiti jer svako dalje zaoštravanje odnosa ostatku sveta donosi samo probleme.

6 мишљења на „Američko-kineski Odnosi na Dnu“

  1. Drugo amerikanci i ne mogu da ocekuju kada juce kazu „ako Kina nesto ne ucini po povodu svoje pomoci Rusiji onda ce Amerika“ a danas da dolete u Kinu. Pa jos zapocnu manevre sa Filipinima sa namerom da udju u sporno podrucje.
    Najbolji signal je bio „slucajno“ procureli snimak kada Si Djinping pita nekog iz protokola „kada ovaj odlazi“ a ovaj odgovara „veceras“ a sastanak nije ni poceo. I ne samo da nije docekan nego nije ni ispracen.
    Ne znam zasto je ljudima normalno da SAD ima interese 12-15,000km od svoje obale a Kina (Rusija, bilo ko…) ne moze da ih ima na 200km od svoje obale.

  2. ako vam je u redu i ako imate vremena od knjige i škole investiranja da se posebnim tekstom osvrnete na kolicinu americkih obveznica koje je drzala tj koje trenutno drzi Kina… isti osvrt je korisno videti i za keš u dolarima… od februara/marta 2020 do danas i mislim da je to najveci kamen spoticanja u odnosima SAD/Kina… dakle njegovo „sada već ne tako veliko “ visočanstvo dolar u međunarodnoj trgovini i transakcijama… gutanje nafte i gasa od petro zemalja su samo posledice… makar se meni tako čini…

    1. Mislim da je dolar i dalje dominantan u svetskim okvirima, kamata u Fondovima je oko 5%, inflacija 3.5%, dolar nije nikad bankrotirao, a uz to duguju u svojoj valuti…koju mogu i štampaju na veliko…

  3. Stavljanjem Binance u legalne SAD okvire i hapšenjem njenog vlasnika CZ-a, i to je pod njihovom šapom….
    Medjutim neki tvrde da je i to CIA projekat, kako bi se izvlačio novac iz trećih zemalja, Rusije i Kine!

Leave a Reply

prijavi se još od Fejsbučenje

Unesi svoj mejl i prvi dobijaš novi članak na mejl.

Nastavi Sa čitanjem

prijavi se još od Fejsbučenje

Unesi svoj mejl i prvi dobijaš novi članak na mejl.

Nastavi Sa čitanjem